Otapanje grenlandskog ledenog štita i ledenjaka, briga je koja muči znanstvenike godinama. Najnovija istraživanja idu u još gorem smjeru; postoji povezanost između otapanja leda i šumskih požara, a sve vodi tome da bi porast morske površine mogao biti i veći nego se mislilo.
Koliko će se točno leda otopiti na Grenlandu svake godine, ovisi o nekoliko različitih faktora. Najvažniji je albedo ili sposobnost odbijanja Sunčevih zraka u svemir.
Snijeg i led jako odbijaju Sunčevu svjetlost, procjenjuje se da se čak oko 90% odbije natrag u svemir. U prosjeku tek oko 25% ledene površine Grenlanda smjelo bi se otopiti u sezoni otapanja.
Međutim, 2012. godine otopilo se čak 97% leda. Djelomično je to i zbog viših temperatura koje su stigle, ali razlog je svakako što je i s tim višim temperaturama stiglo i industrijsko zagađenje s juga. To je potamnilo led, smanjujući njegovu sposobnost reflektiranja, pa je većinu Sunčevog zračenja apsorbirao, umjesto reflektirao.
To je dovelo do zaključka, ako zagađenje dođe do Grenlanda, onda logično može doći i dim uzrokovan velikim šumskim požarima koji su uobičajeni, primjerice u SAD-u, u ljetnim mjesecima.
Znanstvenici smatraju da bi, ukoliko se taj trend nastavi sljedeća sezona otapanja mogla dovesti do potpunog otapanja ledenog pokrova na Grenlandu.
Ilustracija: wikimedia
